Site hosted by Angelfire.com: Build your free website today!

vissza a főlapra

Elektronikus Könyvtár

 

Slobodan Stanojeviæ: Obigravanje oko pluralizma. - Borba, 1990. II. 13.

 

Na skupu je o politièkom pluralizmu mnogo više govoreno teorijski, a ne na osnovu njegovog sve veæeg utemeljenja u praksi, posebno u nekim našim sredinama

 

Novi Sad - Juèerašnje savetovanje u Pokrajinskom komitetu SKV "Politièki pluralizam u teoriji i praksi", nije do kraja moglo da zadovolji ni uèesnike ni organizatore iz dva bitna razloga: zato što je o pluralizmu mnogo višegovoreno teorijski, a ne na osnovu njegovog sve veæeg utemeljenja u praksi, posebno u pojedinim našim sredinama, kao i zato što ovom dijalogu, osim predstavnika inicijativnog odbora "Demokratske zajednice vojvođanskih Mađara", nije prisustvovao niko od drugih "alternativnih stranaka".

Ono što je posebno istaknuto to je da je, bez dileme, višestranaèki pluralizam građanskog tipa naša neminovnost, koju - ne možemo i da hoæemo izbeæi. Drugo, da je "novi socijalizam" ili "demokratski socijalizam", koji se spominje kao nova alternativa oèito propalom real-socijalizmu, još uvek samo u "fazi zamisli" - bez jasnijih definicija. Treæe, da su druge stranke potrebne Savezu komunista kao konstruktivna opozicija u društvu, ali da mu je potrebna i ona druga "sopstvena opozicija iznutra", koja æe kritièki vrednovati njegove nove programe i akcije.

Vlastimir Èurèiæ je konstatovao da se SK nalazi pred praktiènim konsekvencama svih svojih dosadašnjih neuspeha, promašaja, svih svojih iluzija i grehova. On je, s jedne strane, u potrazi za svojim izgubljenim identitetom, a sa druge, on je posle višedecenijske lagodne monopolske pozicije u situaciji da sada i sam traži adekvatno mesto na našoj sve više pluralistièkoj politièkoj sceni.

Jovo Radoš je rekao da je u Jugoslaviji sada osnovano, ili u osnivanju, preko 60 politièkih stranaka, saveza i udruženja. Blizu polovina njih ima u svom nazivu određujuæi termin "demokratski", ali ostaje otvoreno pitanje koliko su oni, u suštini, spremni da ponude - pravu demokratiju. Tim pre što znaèajan broj tih novih stranaka polazi iskljuèivo sa - nacionalnih pozicija.

Dr Sava Grujiæ je izrazio bojazan od osnivanja novih stranaka na nacionalnoj i verskoj osnovi, s obzirom na "gorku pilulu" koju smo u prošlosti zbog takvog organizovanja "popili". Pa, stoga, traži da se takva moguænost organizovanja i - ustavno eliminiše. Istog mišljenja je i Branko Martinoviæ, smatrajuæi da æe nacionalno obojene partije "dovesti do sukoba nacionalistièkih, a ne demokratskih programa".

Aleksandar Paiæ je za građenje projekta novog "demokratskog socijalizma", koji æe sadržavati sve demokratske tekovine civilizacijskog društva. Po oceni Slavka Gordiæa, glavni zadatak koji stoji pred SK je da doprinese demokratskoj reintegraciji jugoslovenskog društva.

Za Nedeljka Kuliæa i "obnovitelji" i "reformisti" u SK su sada, praktièno, isti sinonim za - "kozmetike SK". Posebno je, pri tome, digao glas protiv dosadašnje "politièko-podvodaèke uloge SSRN". Borislav Ðuroviæ je stanovišta da se suviše iscrpljujemo oko rasprava kakav pluralizam hoæemo, pošto je jasno da postoji samo jedan - građanski pluralizam višestranaèkog tipa.

Pošto je višestranaèki sistem neminovnost, Lidija Petroviæ je na pitanje koja æe politièka stranka biti uspešnija u predstojeæem "nadmetanju za vlast", dala i odgovor: ona koja bude vezana za jugoslovensku opciju, za savremeni koncept prava i sloboda građana, za tržišnu ekonomsku orijentaciju, koja ne bude kompromitovana u ostvarivanju proklamovanih ciljeva i koja se zalaže za demokratsku izbornu proceduru. Za Milovana Blažiæa, tri su najznaèajnija obeležja novog pluralistièkog društva: politièka demokratija, tržišna privreda i pravna država.

Janoš Vekaš je odluèno odbacio svaku pomisao da inicirana "Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara" ima nameru da vodi bilo kakvu izolovanu i užu nacionalnu politiku.